Navigation

Volltextsuche

Seite vorlesen:

Hrvatska kronika s jugozapada Njemačke  41. tjedan u 2008. godini

Kratke vijesti i obavijesti iz života i rada hrvatskih građana u pokrajinama Baden-Württemberg i Rheinland-Pfalz, iz područja politike, kulture, socijalne problematike, religije i športa - teme su koje svakog tjedna obnavljamo, aktualiziramo i pružamo ih u slici, tonu i pismu.



Kratke vijesti

Sve manje ulaznih viza za bračne partnere stranaca. Ministarstvo vanjskih poslova, Auswärtige Amt iz Berlina, priopćuje da je u prvoj polovici 2008. godine broj izdanih viza za bračne partnere stranaca koji iz inozemstva dolaze u Njemačku na osnovu zakona o sjedinjenju obitelji, opao za 4000 na 10.024. Po njihovom mišljenju uzrok tome je uvađanje ispita provjere znanja njemačkog jezika. Najveće smanjenje registrirano je kod turskih građana, (1.712 manje), građana iz Kosova, (741) i Rusije (576).

Jelena Janković pobjednica Porsche Tennis Grand Prix turnira u Stuttgartu. Tenisačica Jelena Janković iz Beograda koja se od 6. listopada 2008. godine vodi na prvom mjestu svjetske, ženske rang-liste, pobijedila je u finalu Grand Prix Porsche teniskog turnira u Stuttgartu, rusku finalisticu Nadju Petrovu u dva seta, 6:4, 6:3 i osvojila lukrativnu nagradu, športski Porsche Carrera Cabrio, crvene boje, vrijedan 100.000 Eura Vremena, kad su hrvatske tenisačice igrale važnu ulogu na ovom turniru, Goleš, Sašek, Jaušovec, Majoli (također osvojila Porsche auto) odavno su iza nas. Danas se hrvatske tenisačice ne mogu kvalificirati ni za kvalifikacije ovog turnira u Stuttgartu.

Kvota nezaposlenosti prema očekivanju, pala u jesen 2008. godine. Savezna Agentura za rad, regionalna direkcija Baden-Württemberg obznanila je očekivane pozitivne rezultate, pad nezaposlenosti u rujnu 2008. na 4 posto. U tom mjesecu, na jugo-zapadu Njemačke bilo je bez posla 223.125 žena i muškaraca, dok je nezaposlenost kod mladeži pala na 3,7 posto. U odnosu na prethodni mjesec, postotak nezaposlenosti pao je za 0,1 posto, a 5.958 nezaposlenih osoba našlo je novi posao. Nezaposlenost je i dalje u padu, iako nešto usporeno, izjavila je Eva Strobel, predstojnica regionalne Direkcije za rad. Poslije ljetnih odmora, brojna mladež ispod 25 godina starosti za vrijeme ljetnih mjeseci registrirana nezaposlenima, našla je posao ili nastavlja školovanje.

Umjetnik i pisac Vlado Franjević iz Liectensteina na Interliberu u Zagrebu i izložbi u Mauritiusu. Poznati hrvatski umjetnik i pjesnik Vlado Franjević iz kneževine Liechtensten sudjelovat će od 3. do 14. listopada 2008. s nekoliko radova na izložbi u Mauritiusu, a 15. studenog 2008. biti će na izložbi knjiga INTERLIBER u Zagrebu gdje će čitati svoje pjesme. Povod gostovanja u Zagrebu je uručenje književne nagrade «S.S. Kranjčević» koju mu je ove godine dodijelila MHI podružnica Rijeka. Ista književna nagrada biti će na INTERLIBERU u Zagrebu uručena i hrvatskoj spisateljici iz Švicarske, Dragici Rajčić, dobitnici književne nagrade na natječaju za hrvatske pisce iz iseljeništva u Rijeci ove godine.


Opširnije vijesti

Baden – Württemberg - Sperrmüll

U Stuttgartu i drugim gradovima pokrajine Baden – Württemberg je opasno čeprkati po tuđem smeću. U Stuttgartu su često viđane ružne slike, po nogostupima ili rubovima ulica razbacano grubo smeće (stari namještaj, kućni aparati, posteljina, papiri, roba, cipele) pripremljeno za poseban odvoz, takozvani Sperrmüll. Nekada su po tom smeću tražili još upotrebljive dijelove namještaja siromašni građani, studenti i stranci. Kasnije su taj posao profesionalizirale dovitljive skupine ljudi koje su organizirano pretraživale za odvoz pripremljen otpad, odvozili upotrebljive dijelove i kasnije preprodavali na «buvljoj-pijaci». Kud su oni prošli, a nije im izmakla niti jedna gomila tog grubog otpada pripremljenog za odvoz, iza njih bi ostali po nogostupima razbacani neupotrebljivi sitni otpadci, koje nije htjelo sakupljati niti je odvozilo naručeno komunalno poduzeće za odvoz grubog smeća. Te organizirane skupine lovaca na grubi otpad, prozvane su Spermüll – Piratima i postale su prava napast kako za građane, tako i za gradska kumunalna poduzeća.


Landtag, Parlament Baden-Württemberga donio je odluku o zabrani raskopavanja i razvlačenja tuđeg smeća. U duhu tog zakona, uzimanje dijelova otpada pripremljenog za odvoz, je krađa tuđeg otpada, Mülldiebstall, koja će se strogo kažnjavati novčanim kaznama u visini do 100.000 €. Tim drastičnim kaznama žele se spriječiti organizirane skupine sakupljača grubog otpada, da se bave nedozvoljenim poslom kojim nagrđuju gradske ulice.

Ministrica za okoliš Tanja Gönner:
- U nekim pojedinim gradovima i općinama naše pokrajine dolazi pred odvoz grubog otpada do redovitog Müll-Vandalismus-a. Gradovi i općine dobivaju ovim zakonom pravnu podlogu da se bore protiv tih vandala i profesionalizirane krađe grubog otpada. Pojedinci, siromasi i studenti koji iz otpada za svoje potrebe uzmu staru stolicu, fotelju ili neki drugi kućni predmet, neće biti kažnjavani.







BADEN – WÜRTTEMBERG – Cijelovečernji dokumentarni film «Otroci s Petrička»

Na jugo-zapadnom dijelu Njemačke vlada veliki interes za Slovenski, cjelovečernji dokumentarni film «Otroci s Petrička», snimljen po romanu hrvatskog novinara i publicista Ivan Ott-a iz Stuttgarta. Poslije Stuttgarta, gdje je film prikazan u zgradi radio postaje SWR-Stuttgart u organizaciji njemačke radio postaje i dviju konzulata, Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Stuttgarta i Generalnog konzulata Republike Slovenije iz Münchena, na redu je prikazivanje filma u Mannheimu u nedjelju 12. listopada 2008. u dvorani Hrvatske katoličke misije, Mannheim, D6, 11 s početkom u 17.00 sati, a slijede projekcije filma u Singenu 16. listopada u Komunalnom kinu Singen s početkom u 19.00 sati u organizaciji Caritasa Singen i Kumunal Kino Singen, Esslingen, 08. studenog 2008. u dvorani Gemeindezentrum St. Elisabeth Esslingen s početkom u 17.00 sati, a u organizaciji njemačke udruge, Katholische Bildungswerk Kreis Esslingen i Slovenske katoličke misije, Stuttgart, Mainz, 08. studenog 2008. u prostorijama Hrvatske kulturne zajednice Mainz u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice Mainz i Hrvatskog svjetskog kongresa, Njemačke, te još neutvrđenih datuma u Pforzheimu u organizaciji Intergrationsrat Pforzheim, Kulturamt «die flora», Fellbachu u organizaciji Kulturamt Stadt Fellbach i Waiblingenu u organizaciji Kulturamt Stadt Waiblingen i HKŠD Zrinski, Waiblingen.
Cijela filmska priča postala je još više zanimljiva činjenicom, da je Slovenska vlada.

Termine prikazivanja filma u pregledu možete naći i na našoj stranici "Termini i priredbe"

Komisija za izvedbu zakona o ispravku krivica prema zaboravljenoj djeci s Petrička kako je Komisija nazvala djecu komunističke poratne žrtve, priznala toj djeci siročadi status političkih prognanika i bivših političkih zatvorenika s pravom na rehabilitaciju i odštetu. Ivan Ott dobio je taj SKLEP, odluku komisije slovenske vlade datiranu na 25. kolovoz 2008. godine, broj akta, 130-2392/2007. Status političkog zatvorenika priznat mu je za vrijeme boravka u koncentracijskom logoru Teharje i odgojnom domu za djecu državnih neprijatelja (dječji logor Petriček i Štigarjeva vila) od 15.05.1945. do 30.06.1946. Do sada je Komisija obradila i priznala status političkih prognanika 85. djece s Petrička, zajedno s autorom romana Ukradeno djetinjstvo, Ivan Ott-a iz Stuttgarta, koji je zaslužan da se otkrila strogo čuvana državna tajna, dječjih žrtava iz dječjeg logora Petriček i konclogora Teharje kraj Celja.
Za cijelu priču zainteresirana je talijanska televizija RAI koja želi snimiti dokumentarnu reportažu s autorom romana «Ukradeno djetinjstvo» ili najnovijeg romana na slovenskom jeziku «Otroci s Petrička» na mjestima tragičnih događaja, u spomen parku logora Teharje i na prostoru kod Petrička pri Celju. Hrvatska televizija, NOVA TV priprema emisiju o Ivan Ott-u koja bi trebala biti emitirana u programu ISTRAGA u četvrtak 16. listopada 2008.

WIESBADEN – Hrvatska književna večer

Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj, radni odbor za kulturu i obrazovanje u kooperaciji sa Europa-Union Deutschland, uz potporu ureda za kulturu grada Wiesbadena organizira 22. listopada 2008. u Wiesbadenu, Ministarstvo za znanost i umjetnost Hessena, aula, Rheinstr. 23-25 s početkom u 19.00 sati književnu večer, Pola tisućljeća hrvatske kulture, Marin Držić. Smješak iz Dubrovnika. Program se sastoji iz uvodnog predavanja dr. Dragice Anderle, predavanja dr. Amir Kapetanovića iz Zagreba, Marin Držić – život i životno djelo, isječak iz komedije «Dundo Maroje» na njemačkom i hrvatskom jeziku, Luka Sorkočević. Andante i muzičkog priloga Tihane Zubek.
Hrvatski dramatičar, djelovao je uglavnom u Dubrovniku. Tamo se pripremao za svećeničku službu, bio je rektor u crkvi Svih svetih i orguljaš u katedrali. Gradsko vijeće pomoglo je 1541. njegov put na studij u Sienu. Kao student počeo se baviti kazalištem. Nakon povratka 1546. njegova, danas izgubljena drama «Pomet» doživjela je praizvedbu. Pisao je pastoralne, mitološke i rustikalne komade i stihove. Najpoznatija djela su mu: «Novela od Stanca». Komedije «Dundo Marije» i «Skup», kao i tragedija «Hekuba». Smrt je dočekao u Veneciji, gdje je sahranjen u poznatoj crkvi sv. Ivana i Pavla.


STUTTGART/ROVINJ – V. Susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj

V. Susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj održava se u Rovinju 9., 10. i 11. listopada 2008. godine. Skup je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Matice hrvatskih iseljenika i Matice hrvatske uz materijalnu potporu HMI i Ministarstva kulture i Grada Rovinja. Svečanost otvaranja i književna večer održava se u Domu kulture, Treg. M. Tita, a znanstveni skup u Hrvatskom kulturnom domu, Pergolisova 2.
Skup se održava pod motom, kada će izvandomovinska književnost, taj nepoznati, a važan dio nacionalne književnosti i kulture, zauzeti ono mjesto koje joj pripada u kulturi matičnog naroda? Ima li Hrvatska problema s prihvaćanjem sviju sastavnica svoga pluralnog identiteta, s integracijom svih svojih različitosti?
Na književnoj večeri, svečano otvorenje Petih susreta u Domu kulture počinje pjesmom Istarske županije pjevačkog zbora Rovinj i prigodnom besjedom akademika Dubravka Jelčića i predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića. Nazočne pisce će predstaviti Olivera Dundović, Dolores Petrinić i Rudolf Ujčić, a potom će ulomke iz svoga književna stvaralaštva kazivati pisci: Antonija Baksa-Srnel, Marija Banko, Petar Bašić, Suzana Glavaš, Robert Hajszan, Ljubica Kolarić-Dumić, Zdravko Luburić, Milovan Miković, Nevenka Nakić, Dubravko Pušek, Antonio Samartino, Milica Steković i Ljerka Tozch-Naumova.

Na znanstvenom skupu u Hrvatskom kulturnom domu predavanja će održati 26 predavača, među kojima će biti akademik Dubravko Jelčić: Hrvatska književnost u izvandomovinstvu, Mijo Kargić: Gradišćanski Hrvati u Austriji i Slovačkoj, Ljubica Kolarić-Dumić: O protjerivanju Hrvata iz Srijema, Zdravko Luburić: Duh i sila između literature i politike u Njemačkoj, Branimir Crljenko: Jezik karaševskih Hrvata u Rumunjskoj, Domagoj Ante-Petrić: Nepriznati hrvatski manjinski pisci, Petar Bašić: Hrvatsko slovo pod afričkim nebom. Antonija Baksa-Srnel: Hrvati u Sloveniji, Đuro Vidmarović: Domoljublje i rodoljublje u književnom stvaralaštvu hrvatskih manjina. Znenstveni skup će u petak 10. listopada voditi dvije ekipe organizatora, prije podne, Ana Bedrina, Ivan Jurković, Mario Sošić i Đuro Vidmarović. Poslije porne, Zvonimir Milanović, Olivera Dundović, Ante Domagoj Petrić i Milovan Miković.

Sa zanimanjem se očekuje debi Hrvatskog kazališta «Gandusio» iz Pečuha koje će održati predstavu, Slawomir Mrožeka: Emigranti u režiji Želimira Oreškovića. Zdnjeg dana susreta u Rovinju, u subotu 11. listopada, sudionici Skupa poći će na izlet upoznavanja s Istrom u posjet srednjovjekovnom Dvigradu, obiće će Zminje, Žmijštine, rodno mjesto i uži zavičaj književnika Zvane Črnoje.


STUTTGART / ZAGREB – Hrvatska knjiga izvan Hrvatske na INTERLIBER-u u Zagrebu

Publikum betrachtet ausgestellte Bücher in Regalen

Republika Hrvatska, Ministarstvo vanjskih poslova i Europskih integracija, Uprava za hrvatske manjine i iseljeništvo i useljeništvo, Odjel za hrvatsko iseljeništvo obratilo se svim hrvatskim diplomatskim predstavništvima u inozemstvu općim dopisom na temu; Hrvatska knjiga izvan Hrvatske na INTERLIBER-u u Zagrebu. U informativnom dopisu pozivaju se Hrvatski Generalni konzulati i Veleposlanstva da animiraju hrvatske pisce i izdavače u inozemstvu, da sudjeluju na toj izložbi knjiga, da prikupe i pošalju knjige u Zagreb.

U Zagrebu se od 12. – 16. studenog 2008. godine održava 31. međunarodni sajam knjiga i učila INTERLIBER. Hrvatska matica iseljenika u suorganizaciji za hrvatsku manjinu, iseljeništvo i useljeništvo MVPEI-a sudjeluju na sajmu projektom Hrvatska knjiga izvan Hrvatske na temu, Njemačka Kroatica s ciljem prezentacije najnovije nakladničke djelatnosti hrvatskog iseljeništva iz svijeta. Pokrovitelj predmetnog prijekta je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH. Slijedom dosadašnje uspješne suradnje Uprave za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo i Hrvatska matica iseljenika na INTERLIBER-u ponovno smo angažirani u ostvarivanju najboljih rezultata. S tim u vezi, molimo da do 30. rujna 2008. godine dostavite po jedan primjerak knjige autora hrvatskog podrijetla kao i časopisa koji djeluju na Vašem području na adresu: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb.



Poslušajte naše audio priloge!


O perspektivi mladih obitelji u Hrvatskoj, njihovom pogledu na društveni i privredni razvoj suradnik SWR-a Marko Lederer razgovarao je s dva mlada bračna para. Lana i Mirza Muftić mladi su zagrebački poduzetnici i uspješno se bave građevinom. Naša druga dva sugovornika su bračni par s troje djece, Ana Tomašković i Mladen Iličković, dvoje novinara koji također žive i rade u Zagrebu.



Svake godine u Kanadu imigrira na tisuće ljudi.
Sanela Osmanagić u Kanadu je došla kao izbjeglica iz Bosne. Njezina prva stanica bio je Ulm u Njemačkoj. Nakon što je rat završio Sanela Osmanagić nije imala puno opcija, ili se vratiti nazad ili otići u neku drugu zamlju. Izbor joj je pao na Kanadu, na francusko govornu provinciju Quebec.
Sa Sanelom Osmanagić razgovaro je Marko Lederer




Letzte Änderung am: 19.08.2008, 10.18 Uhr