SWR Internacional
E-Mail
ReportažaKULTURA: Njemačka - o književnosti doseljenih Hrvata u vremenskom razdoblju 1990. do danas.
UVODNIK
Hrvatski iseljenički korpus poznat je po svom obujmu rasprostranjenosti na svih pet kontinenta gdje obitavaju od prve iseljeničke generacije pa do njihovih najmlađih potomaka. Iz raznih dokumenata, zapisa i publikacija, razvidno je, da su zadužili zemlje svog prebivališta, novu domovinu, značajnim političkim, gospodarskim, a poglavito kulturnim ostvarenjima. Starija migrantska generacija samo ograničeno vlada jezikom svojih predaka, dok je mlađa na putu da ga sasvim zaboravi. Pa ipak, jedni i drugi dragocjeni su veleposlanici Hrvatske na području likovnog, glazbenog i literarnog stvaralaštva.
Jezik, osebujnost jednog naroda, bez obzira u kojem razvojnom stadiju i obliku, pa čak integriran u strani jezik, pogodno je sredstvo promocije i njegovanja narodnog blaga. U iseljenoj Hrvatskoj nalazimo vrijedna literarna ostvarenja, bilo na hrvatskom ili jeziku zemlje svog prebivališta, koja su dragocjen prinos za povijest hrvatske književnosti.
Neke hrvatske udruge i društva s manje ili više uspjeha pokušavaju zbližiti domovinske i vandomovinske pisce, približiti literaturu iseljenih Hrvata čitateljima u Hrvatskoj, gradeći hvale vrijedne mostove s kojima se premošćuju prostranstva koja razdvajaju hrvatski narod. Jedno od njih je Hrvatsko književno društvo «Franjo Glavinić» iz Rovinja, koje je za kratko vrijeme četiri godine svog djelovanja postiglo zavidne rezultate. U ovoj rubrici donosit ćemo u nastavcima izvješća, referate i razmatranja koja su hrvatski pisci podnijeli u Rovinju 2007. godine.
NASTAVAK XII.
O književnosti doseljenih Hrvata u Saveznoj Republici Njemačkoj u vremenskom razdoblju od 1990. godine pa do danas, piše Ivan Ott iz Stuttgarta. (Njemačka)
Ivan Ott - novinar i pisac
Ivan Ott je avanzirao od "gastarbajtera" do novinara i pisca. Rođen je u Zagrebu 1934. godine. Dio djetinjstva i školovanja provodi u Zagrebu i Karlovcu (Hrvatska), Ljubljani i Celju (Slovenija). Osnovnu školu završava u Ljubljani, gimnaziju započinje u Celju i nastavlja u Zagrebu. Završava elektrotehniku na Srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu. Godine 1961. emigrira iz ekonomsko-političkih razloga u Njemačku gdje se 1961. zapošljava u elektronskim računalnim centrima AEG i Siemens, Stuttgart. 1971. godine počeo se baviti novinarskim radom. Članke i napise objavljuje u dnevnim i tjednim listovima, "Sportske novosti", "Vjesnik", "Večernji list", "VUS", "Arena", "Vikend", "Delavec", "Yu-novosti" , "Oslobođenje", "Hrvatski dijasporski list", "Živa zajednica" i CROtime. Godine 1979. započeo je surađivati s njemačkim radiopostajama SDR (SWR), DW, WDR, SFB i hrvatskim Radio Zagrebom. Piše i publicira na više jezika kratke književne oglede, priče za mlade i odrasle romane i publikacije. Prisutan je u hrvatskim i njemačkim antologijama. Nasuprot brojnim drugim piscima, umjesto skromnog početka s pisanjem kratkih uradaka, eseja i novela, sticajem globalnih povijesno-političkih promjena, u književnu je scenu ušao na velika vrata s povijesno autobiografskim romanom "Ukradeno djetinjstvo", objavljenog na hrvatskom i slovenskom, a prevedenim na njemački jezik, s kojim je pobudio veliki interes čitalačke publike u mnogim zemljama svijeta i primio brojna priznanja. Član je njemačkog književnog društva, Interesengemeinschaft deutschsprachiger Autoren e.V. (IGdA) i Hrvatskog društva književnika za djecu i mladež (HDKDM).
Kulturni nivo u Njemačkoj.
Rasprostranjeno krivo uvjerenje da su stanovnici Njemačke s migrantskom pozadinom djelomično krivi za pad kulturnog nivoa Njemačke, uzmimo za primjer PISA studiju iz 2000. godine u kojoj su njemački đaci, petnaest godišnjaci dobili mizerne ocjene u međunarodnoj usporedbi, pa su njemački političari brže, bolje uzrok pripisali slabim đacima s migrantskom pozadinom, te bi predrasude sada trebalo mijenjati, nakon što je prema jednoj drugoj studiji ustanovljeno da migranti više čitaju nego njemački građani.
Nijemci rijetko čitaju.
Prema studiji Stiftung Lesen i Njemačkog saveznog ministarstva za obrazovanje, svaki četvrti građanin Njemačke nije nikada u svrhu čitanja u ruku uzeo neku knjigu.
Hrvati se ne moraju podrugljivo smješkati jer prema jednoj domaćoj studiji, preko 70 posto Hrvata nije u životu pročitalo niti jednu knjigu. U Njemačkoj su muškarci veći čitalački apstinenti nego žene. Nasuprot tome, migranti češće čitaju knjige nego njemački građani. To se prije svega odnosi na migrante s dobrim općim obrazovanjem. Oni su po navedenoj studiji – pravi čitalački fanatici (Bücherwurmer). Po tome proizlazi, što je veće školsko obrazovanje, to je veći interes za knjigu.Za ovu studiju izabrano je 2.500 reprezentativnih osoba, raznog školskog i stručnog obrazovanja. Od ispitanih osoba s osobnom školom. Hauptschuleabschluss, njih je 40 posto izjavilo da nije nikad pročitalo jednu knjigu. Kod osoba sa zaključenom srednjom školom, realna i opća gimnazija, samo 17 posto nema interes za knjigu, dok kod akademski obrazovanih ljudi, 6 posto nikada nije poseglo za nekom knjigom, izuzev stručnih knjiga potrebnih za studij.
Migranti često posežu za knjigom.
Andreas Strom, državni sekretar u Saveznom ministarstvu za obrazovanje, koji je dao nalog za ovu studiju, upozorio je na činjenicu da roditelji svojoj djeci uopće ili vrlo rijetko čitaju iz knjiga. Međutim, Andreas Strom sa zadovoljstvom konstatira veliku spremnost za čitanje migranta s dobrim poznavanjem njemačkog jezika. Oko 60 posto od njih posežu za knjigom jednom ili više puta u tjednu te su tako češći korisnici knjiga, nego li Nijemci.
Dobro obrazovani migranti stvaraju jedan novi srednje-čitalački stalež, «Lese-Mittelschicht» s velikim potencijalom. I ne samo da su strani građani veći konzumenti pisane riječi, oni se sve češće pojavljuju u ulozi autora u njemačkoj literaturi. Prisjetimo se samo nekih od hrvatskih autora u Njemačkoj koji piüu na njemaökom jeziku; Jagoda Marinić, Silvija Hinzmann,Ivan Ott, Marica Bodrožoć, Marijan Nakić, Irena Vrkljan, Srđan Keko, Zvonko Plepelić, Dragica Rajčić, Mirna Jovalekić, Nada Pomper, Blaženka Sodar, Josip Madračević i tako redom.
A gdje su brojni turski, talijanski i drugi strani autori koji žive i rade u Njemačkoj? Osim toga, mnogi od njih sudjeluju u javnim čitanjima na literarnim večerima i prezentiraju se na književnim sajmovima, Frankfurter Buchmesse, Stuttgarter Buchwochen, Leipziger Buchmesse, Karlsruhe Buchmesse, da spomenemo samo neke od njih.
Posebno poglavlje su hrvatski urednici njemačkih knjiga. Silvija Hinzmann iz Stuttgarta, Pero Mate Anušić iz Kassela, Nada Pomper iz Münchena. U posebnost se mogu ubrojiti i hrvatski izdavači u Njemačkoj. Nakladničko i knjižarsko poduzeće «Šulek» (Stjepan Šulek) Köln, Izdavačko poduzeće «Kalke» (Ilija Matić) Stuttgart, Izdavačko poduzeće «Lijepa naša» ( Šimo Ešić) Wuppertal. Zanimljivo je, da su se sva tri spomenuta izdavačka poduzeća ugasila.
Hrvatski pisci nastanjeni u Njemačkoj, vrlo su aktivni.
U pokrajini Baden-Württemberg Hrvati se češće predstavljaju njemačkim ljubiteljima literature na posebno organiziranim čitanjima. Jedno od najpoznatijih su Glazbeno-literarne večeri u njemačkoj jugo-zapadnoj radio postaji SWR u Stuttgartu koje organizira Hrvatska kulturna zajednica Stuttgart. Na tim kulturnim prezentacijama u Stuttgartu, njemačkoj i hrvatskoj javnosti predstavili su se u toku 15 godina brojni hrvatski literati koji pišu i stvaraju na njemačkom jeziku te hrvatski estradni umjetnici iz cijele Njemačke. Posebno treba istaći pojedinačne literarne manifestacije hrvatskih pisaca u organizaciji njemačkih ili hrvatskih društava u Stuttgartu, Waiblingenu, Ludwigsburgu, Göppingenu, Calwu, Mannheimu, Nagoldu, Filderstadtu, Leinfeldenu, Nürtingenu, Esslingenu i drugdje.
Jaki hrvatski kulturni centri koji organiziraju literarne promocije hrvatskih pisaca nalaze se još u Bavarskoj; Hrvatsko obiteljsko kolo München, Rheinland-Pfalzu; Hrvatska kulturna zajednica Mainz, AMAC Köln, Literatur Abende Remscheid (Zdravko Luburić), Berlinu; Hrvatsko kulturno društvo Ivan Mažuranić i Hrvatska kulturna zajednica.
Sve to ukazuje na činjenicu, da na primjeru Hrvata, strani građani sve češće popunjavaju manjak interesa za literaturu njemačkih čitatelja u zemlji «pisaca, mislioca i izumitelja» - Njemačkoj.
Letzte Änderung am: 16.04.2009, 16.13 Uhr
Diese Seite speichern oder weiterempfehlen:
