Hrvatska kronika s jugozapada Njemačke 30./31. tjedan u 2008. godini.

BADEN-WÜRTTEMBERG – Planiranje općeg hrvatskog kulturnog centra u Stuttgartu

Već duže vremena, da ne kažemo godina radi se na realizaciji ideje osnivanja jednog općeg hrvatskog kulturnog centra u Stuttgartu koji bi služio kulturnim potrebama hrvatskih građana iz cijele pokrajine Baden-Württemberg. Nositelji ideja su se mijenjali, HKZ, HDŠ ili pojedinci, ali se nije daleko pomaknulo. Doduše, pronađene su adekvatne prostorije ali bi «puška bacana u grm» kad se postavilo pitanje financiranje stanarine i tekućih režijskih troškova. Izgleda da je sada došlo do izvjesnog pomaka. Inicijativu je preuzela u ruke HDN koordinacija Stuttgart s koordinatorom prof. Milan Bošnjakom koji se obratio za podršku Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Stuttgartu. Profesor Bošnjak u ime koordinacije Stuttgart i svojih kolega, novoizabranih koordinatora Mannheim nastavnika Tukerić i koordinacije Ulm, nastavnice Mihaljević u svojoj molbi za potporu naglašava značaj i potrebu za jednim ovakvim centrom u cilju unapređenja hrvatske nastave u Baden-Württembergu, ali i kulturnih sadržaja u životu hrvatske zajednice općenito. Po njegovoj zamisli u Centru HN svoj bi ured trebao imati koordinator Koordinacije Stuttgart Ivan Adamović, a u radu Centra će sudjelovati i drugi koordinatori, organizatori i učitelji iz cijele pokrajine. Isto tako, knjižnica i programi koji će se odvijati u Centru bit će najvećim dijelom otvoreni hrvatskoj zajednici, a dijelom će kako se nada inicijator (stare) ideje, zainteresirati i sve druge građane Baden-Württemberga. Za realizaciju ovog projekta osigurana su godišnja novčana sredstva od 30.000 €. Što momentalno nedostaje, to su prikladne prostorije čija bi najamnina bila u skladu raspoloživih financijskih sredstava. Upravo tu pomoć, traženje odgovarajućih prostorija očekuje koordinator Ivan Adamović od službenika Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu.

STUTTGART/MOSTAR - Učenici iz Hercegovine u Stuttgartu

Generalna konzulica dr. sc. Vera Tadič i konzulica Jadranka Fumič-Belamarić primile su grupu od 27 učenika iz gimnazija u Mostaru, Posušju i Širokom brijegu koji su došli u pratnji učitelja Freda Bühlera, svojih učitelja i roditelja iz BiH, u posjet dvjema gimnazijama i waldorfskoj školi u Stuttgartu.Učenici i učitelji su boravili u Stuttagtu u okviru projekta između SR Njemačke i zemalja u istočnoj Europi, tzv. „Landesprogrammlehrer“ koji se provodi i na gimnazijama u Mostaru, Posušju i Širokom brijegu. Nakon pojačanog učenja njemačkog jezika, učenici na kraju školovanja, dobivaju tzv. Jezičnu diplomu II, s kojom mogu započeti studij na njemačkom govornom području, bez polaganja njemačkog jezika. Ove je školske godine 17 učenika dobilo diplome (Deutsch Sprachdiplom II).
Njihov učitelj iz njemačkog jezika Fred Bühler je prije svojeg mandata u BiH šest godina radio na 4. gimnaziji u Zagrebu, izvrsno govori hrvatski jezik, oženjen je Hrvaticom, a za vrijeme domovinskog rata je sudjelovao u humanitarnim akcijama koje su organizirali Hrvati u Baden-Württembergu.

MÜNCHEN - Tužba protiv Krunoslava Pratesa

Nakon višegodišnjeg procesa kojeg je Njemačko državno tužiteljstvo vodilo u Münchenu protiv hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa radi njegove umiješanosti u političko umorstvo hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića u srpnju 1983. godine, bivšeg direktora naftne tvrtke INA, Njemački savezni tužitelj Wolf-Dieter Dietrich preinačio je u završnoj riječi tužbu protiv Pratesa, okrivljujući ga za aktivno umorstvo. Sutužitelj Leinhard Weiss je u dvostrukom pledoajeu izložio dokaze kako postoji niz indicija, koje kada se povežu, dokazuju Pratesovu odgovornost ne samo za pomaganje, već i za sudjelovanje u ubojstvu. Za okrivljenog je zatražena kazna doživotnog zatvora, što je sud uvažio i donio takvu presudu.
Zanimljivo je da su Njemački savezni tužitelji okrivili Hrvatsku, prvenstveno Državno odvejtništvo za nesudjelovanje i bojkotiranje procesa u Münchenu s znakovitom konstatacijom; Hrvatska nam nije htjela pomoći u suđenju Pratesu. Samo smo zasipani bezvrijednom dokumentacijom. Hrvatska s jedne strane pokušava provesti reforme i postati članica EU, ali s druge strane komunistički kadar još uvijek ima veliki utjecaj na hrvatsko pravosuđe.
To je indirektno potvrdio jedan od svjedoka na procesu, glasnogovornik Bleiburškog počasnog voda Bože Vukušić koji je radi svjedočenja imao poteškoća u Hrvatskoj, kao i drugi hrvatski svjedok na procesu, bivši predsjednik Saborske komisije za istraživanje ratnih i poratnih žrtava komunista, i sudac vrhovnog suda Hrvatske Vice Vukojević. Ključni svjedok optužbe bio je bivši djelatnik jugoslavenske Službe državne sigurnosti Vinko Sindić, koji je tijekom suđenja teško teretio optuženog i osobe iz bivšeg jugoslavenskog državnog vrha. Nasuprot tome, Josip Perković za kojeg su Nijemci raspisali međunarodnu tjeralicu zbog ovog i još dva ubojstva hrvatskih emigranata na njihovom teritoriju nije se odazvao pozivu njemačkog suda već je pismenim putem poricao svoju krivnju i snažno se zauzimao i branio optuženog

BERLIN – Funkhaus Europa prekida program emitiran u Berlinu

Radio program Funkhaus Europa WDR-a iz Kölna "Multi Kulti" emitiran u Berlinu, pred nekoliko godina s velikom pompom predstavljen javnosti kao jedan od najboljih «multi-kulti» programa na njemačkom jeziku s migracijskim temama, uskoro prestaje radom i 270 suradnika, među kojima se nalaze i Hrvati iz Njemačke i Hrvatske ostaju bez posla ako pripadaju grupi slobodnih suradnika. Samo za stalno zaposlene s radnim ugovorom, među kojima se nalazi i hrvatski urednik Adrian Kostre osigurano je radno mjesto u centrali Köln. Razumljivo da su suradnici WDR programa Funkhaus Europa u Berlinu izašli na barikade i javno prosvjeduju pozivajući se na važnost multi-kulti programa koji je osim integracijsko-informativne uloge imao važnu jezičnu ulogu jer je uz program na njemačkom jeziku emitirao i priloge na arapskom, ruskom i poljskom jeziku. Ukidanje programa po mišljenju djelatnika krivi je politički signal jer u cjelokupnoj njemačkoj radio sceni ima malo žurnalističkog prostora u kojem je tema njemačko višestrano društvo gledano i obrađivano iz takvog ugla gledišta kao u Funkhaus Europa.
Malo je vjerojatno da će protesti na koje se pozivaju i radio novinari iz drugih gradova i radio postaja, imati uspjeha. Jer kad je najveća radio kuća u Njemačkoj nešto odlučila i javno objavila, više nema povratka na staro, tim više što razlog nema političku, već financijsku podlogu. Programi su skupi i u vrijeme besparice radio medija, najlakše je štedjeti na mjestima gdje se može očekivati najmanji otpor.

LEIPZIG – Njemački građani slabo cijene demokraciju

Prema pisanju Bild Zeitunga, rezultat studije UNI Leipzig kaže, da njemački građani imaju vrlo nisko mišljenje o demokraciji i da ju u Njemačkoj malo cijene, ali da je nasuprot tome vrlo rasprostranjeno, više nego se želi priznati, još uvijek neprijateljsko raspoloženje prema strancima. Takva klima pogoduje širenju ekstremnih desničarskih tendencija, čiji korijeni leže u središtu društva, kaže spomenuta studija. Za konzekvencu plediraju njemački znanstvenici jednu senzibilnu «kulturu uspomena», obzirom na njemačku NS prošlost.

STUTTGART – Vratar Milan Jurković za VfB?

Njemački «Bundesligaš» VfB Stuttgart tradicionalno je uvijek zapošljavao hrvatske nogometaše ili trenere (Zebec, Barić). U vrijeme ere Zvonimir Solde koji je svojim igrama zadužio VfB Stuttgart bila su čak trojica Hrvata u kadru njemačkog nogometnog prvaka. Danas ovaj klub nema više niti jednog «hrvatskog nogometnog gastarbajtera». Prema pisanju njemačkog tiska, postoji mogućnost da opet jedan Hrvat, nogometni amater, pripadnik druge iseljeničke generacije dođe na platnu listu VfB Stuttgarta. To je vratar regionalnog kluba Großaspacha, Milan Jurković koji je zapeo za oko čak dvojici njemačkih profesionalnih klubova, Stuttgarter Kikers i VfB Stuttgart. Taj mladi hrvatski nogometaš brani fantastično pa je menedžer stuttgartskog prvoligaša Horst Held navodno izjavio: - njega ćemo odmah dovesti u naš klub. Ako se to dogodi, talentirani mladi golman imati će velikog učitelja, njemačkog reprezentativca, golmana Jens Lehmanna (38) s kojim je VfB Stuttgart sklopio ugovor na godinu dana da čuva mrežu VfB Stuttgarta i da istovremeno pomaže pri treningu drugih klupskih vratara.

Svake godine u Kanadu imigriraju na tisuće ljudi.
Sanela Osmanagić u Kanadu je došla kao izbjeglica iz Bosne. Njezina prva stanica bio je Ulm u Njemačkoj. Nakon što je rat završio Sanela Osmanagić nije imala puno opcija, ili se vratiti nazad ili otići u neku drugu zamlju. Izbor joj je pao na Kanadu, na francusko govornu provinciju Quebec.
Sa Sanelom Osmanagić razgovaro je Marko Lederer.